PAKAO U SRBIJI KAKAV NIJE ZABELEŽEN OD 1952. GODINE! Avgust 2026. uzašao u istoriju kao najtopliji ikada: Naučnici šokirani, temperatura išla do 36,5 stepeni!
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Avgust 2026. upisan je kao najtopliji i drugi najsušniji avgust u Srbiji od početka merenja, a u Ćupriji je prosečna maksimalna temperatura bila 36,5 stepeni.
- Studija Fizičkog fakulteta pokazuje da su klimatske promene povećale verovatnoću ovako toplog avgusta oko 39 puta, pa je događaj danas moguć jednom u sedam godina.
- Rekord najtoplijeg avgusta, star 72 godine, oboren je dva puta u tri godine, uz sve češće i opasnije ekstreme u Srbiji.
Avgust 2026. godine upisan je u istoriju Srbije kao najtopliji i drugi najsušniji avgust od kada postoje merenja, ali ovaj mesec nije bio ekstreman samo zbog nekoliko vrelih dana.
Naime, tokom gotovo celog avgusta, na gotovo svim mernim stanicama u zemlji, dnevne maksimalne temperature bile su iznad proseka za period 1961-1990. godine.
Kako pišu dr Vladimir Đurđević, dr Milica Tošić i Lazar Filipović, ovako ekstremni avgust je bio gotovo nezamisliv u klimi iz sredine 20. veka, a danas se može očekivati jednom u sedam godina.
Prema prognozama RHMZ-a, najtoplije je bilo u Ćupriji, gde je prosečna maksimalna temperatura u avgustu bila 36,5 stepeni Celzijusa, a u još pet gradova je prosek bio preko 35 stepeni, uključujući Beograd i Novi Sad.
Nezamislivo toplo
Da bi se razumelo koliko su klimatske promene doprinele ovom rekordu, tim sa Fizičkog fakulteta uradio je studiju atribucije.
Studije atribucije nam pokazuju koliko klimatske promene doprinose pojavi ili intenzitetu nekog događaja, kao što je npr. toplotni talas – ili u ovom slučaju, jedan ceo ekstreman mesec.
Rezultati pokazuju da bi avgust kakav smo imali 2026. godine u klimi iz 1950. bio gotovo nezamisliv događaj koji bi se u proseku očekivao jednom u oko 279 godina.
- Međutim, u današnjoj klimi, takav avgust može se očekivati približno jednom u sedam godina - objašnjava dr Vladimir Đurđević, sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.
Samim tim, studija pokazuje da su klimatske promene povećale verovatnoću ovako toplog avgusta oko 39 puta. Ovakav mesec nije slučajna posledica prirodne varijabilnosti klimatskog sistema, već deo jasnog uticaja klimatskih promena.
Rekord najtoplijeg avgusta, star 72 godine, oboren je dva puta u tri godine
Rezultati smeštaju ovaj rekordni avgust 2026. u širi kontekst.
Naime, klimatske promene ne znače samo postepeni porast prosečnih temperatura: one menjaju i same ekstreme, a cela raspodela letnjih temperatura pomera se ka višim vrednostima, pa veoma topli meseci i toplotni talasi postaju sve češći.
Klimatske promene uveliko utiču na vreme u Srbiji i čine ovakve ekstremne vrućine češćim, dugotrajnijim i opasnijim.
O tome govori i istorijsko poređenje. Prethodni najtopliji avgust u Srbiji bio je zabeležen 2024. godine, pa je ovogodišnji avgust oborio rekord star samo dve godine. A prethodni najtopliji avgust bio je zabeležen davne 1952. godine: drugim rečima, rekord koji je "stajao" pune 72 godine sada je oboren dva puta u samo tri leta.
Avgust 2026. godine u Srbiji obeležilo je složeno i međusobno povezano dejstvo dugotrajne suše, veoma visokih temperatura i izuzetno nepovoljnih hidroloških prilika.
- Što se emisije brže i odlučnije smanje, to će manji biti rizik da današnji ekstremi postanu još češći i intenzivniji, a prilagođavanje još skuplje i teže u decenijama koje dolaze - dr Vladimir Đurđević, Fizički fakultet u Beogradu.
Jedini odgovor je prilagođavanje na nove uslove i klimatska borba
Zato je za zdravlje ljudi, za poljoprivredu, energetiku, vodne resurse i svakodnevni život važno prilagođavanje na nove uslove.
Ali prilagođavanje nije dovoljno, između ostalog, i zato što uslovi nastavljaju da se menjaju, i postaju sve teži. Za budućnost je ključno i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, jer se samo na taj način može ograničiti dalje zagrevanje.
Što se emisije brže i odlučnije smanje, to će manji biti rizik da današnji ekstremi postanu još češći i intenzivniji, a prilagođavanje još skuplje i teže u decenijama koje dolaze.
Istraživanje je sprovedeno korišćenjem savremene metodologije koju koristi međunarodna inicijativa "World Weather Attribution".
Kurir.rs/Klima101, Blic